Prevoz kakav još niste videli!

Kada imate puno stvari koje treba da prevezete od mesta A do mesta B, potrebno je pozvati specijalizovane službe koje se time bave. Ovaj čovek odlučio je da preuzme stvar u svoje ruke, a oni što vidimo na fotografijama zaista izgleda zastrašujuće…
On je na platformu prvog kamiona natovario jedan manji kamion, a zatim na njega još jedan manji. To nije kraj, jer je na manji kamion stavio pick-up, a u pick-upu još jedno iznenađenje – motocikl.
Problem je, što bi jedan oštriji manevar značio da vozila spadnu dole sa kamiona, ali to se ne događa. Još jedno pitanje je, kako su ova vozila dospela na kamion. Izvor: novosti-glox.blogspot.ba

Futsal reprezentacija BiH bolja od Makedonije

Futsal reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras prijateljskom susretu u Areni Zenica selekciju Makedonije sa 7:3.

Izabranici Bore Matana do prednosti su došli u 3' golom Josipa Boškovića, a na 2:0 povisio je Mirko Hrkać u 7'. Makedonci su u 8' prepolovili prednost našeg tima, a strijelac je bio Martin Todorovski.
Bh reprezentativci su u 10' ponovo imali dva gola viška kada je Dario Markić pogodio mrežu Antonia Petrovskog. Obje ekipe su u prvom poluvremenu stvorile po nekoliko prilika, a naredni pogodak viđen je u 15' kada su gosti preko Ivana Krstevskog smanjili prednost bh tima na 3:2, što je bio konačan rezultat tog perioda igre.
Hrkać se po drugi put u listu strijelca upisao u 27', kada se oslobodio dvojice čuvara, izašao sam pred protivničkog golmana i pogodio za 4:2. Prije toga u drugom poluvremenu dobre prilike propustili su Šunjić i Aladžić za BiH, te Leovski za Makedoniju.
Todorovski je u 34' odlično šutirao u gornji desni ugao gola bh tima, ali se Stanislav Galić istakao i izbacio loptu u korner.
U posljednjih pet minuta Makedonci su igrali sa golman-igračem što je bh tim odmah iskoristio i naš čuvar mreže Galić je preko cijelog terena pogodio gol za 5:2. Na sličan način u 37' gol je postigao i Marijo Aladžić.

Samo minutu poslije Taulant Ismaili smanjuje prednost bh selekcije na 6:3, a konačan rezultat utakmice 7:3 postavio je Dejan Pavlović u 39'.

Selektor Boro Matan bio je zadovoljan igrom i rezultatom: „Odigrali smo danas dobru utakmicu iako nismo bili u kompletnom sastavu. Drago mi je da su i ovi mlađi momci pokazali da se na njih može računati. Rezultat nije bio u prvom planu, ali uvijek je bolje kad se pobijedi.“

Iste selekcije će sutra u 18.00 sati u zeničkoj Areni odigrati još jedan prijateljski susret.

Bosna i Hercegovina-Makedonija 7:3 (3:2)                                   

Dvorana: Arena Zenica.

Sudije: Igor Puzović, Alem Bajrović, Ami Omerbašić.

Golovi: 1:0 Bošković (3'), 2:0 Hrkać (7'), 2:1 Todorovski (8'), 3:1 Markić (10'), 3:2 Krstevski (15'), 4:2 Hrkać (27'), 5:2 Galić (35'), 6:2 Aladžić (37'), 6:3 Ismaili (38'), 7:3 Pavlović (39').

Bosna i Hercegovina: Bekir Hodžić, Marin Šunjić, Ivan Matan, Marijo Aladžić, Stefan Jokić, Srđan Ivanković, Ibrahim Husejinović, Dejan Pavlović, Dario Markić, Mirko Hrkać, Josip Bošković, Stanislav Galić, Benjamin Avdić, Zvonimir Ćavar. Selektor:Boro Matan.

Ostajemo bez profesionalnih vozača (SRB)

Gotovo svim državama u Evropi nedostaju kvalifikovani vozači. Statistika pokazuje da je, od 36 država, u čak 23 radno mesto vozača među prvih deset koji poslodavci najteže popunjavaju. Zbog toga većina evropskih država ima stalno otvorene konkurse za prijem kvalitetnih vozača, koji uveliko koriste i naši državljani jer im se trostruko više isplati da voze u bilo kojoj od tih zemalja nego u Srbiji. To, opet, vodi ka tome da će Srbija, ukoliko se brzo nešto ne učini, uskoro dobrano kuburiti s vozačima u transportu robe i putnika, što može dovesti do toga da nam autobusi i kamioni više stoje na parkingu nego što voze robu u inostranstvo.

Na problem nedostatka kvalitetnih vozača upozorio je predsednik Poslovnog udruženja u drumskom saobraćaju „Međunarodni transport” Dušan Nikolić, ističući da se trenutno u Srbiji međunarodni transport odvija s velikom mukom jer nema profesionalnih vozača.

– U Srbiji ima 100.000 privrednih vozila, od kojih je 10.000 u međunarodnom prevozu, a za njihovo korišćenje potrebno je 120.000 vozača i još oko 20.000 ljudi koji će vozila održavati – upozorio je Nikolić. – Sada još i uspevamo nekako da pokrenemo vozila, ali bojim se da će za nekoliko godina to biti nemoguće. Naš školski sistem nije prilagođen potrebama privrede i ako se ovako nastavi, nećemo moći da obezbedimo 140.000 ljudi koji će raditi u transportu putnika.

Po rečima vlasnika prevozničkog preduzeća „Eurošped” iz Beograda Dragana Stojanovića, njegovi vozači su „sve stariji i sve lošije rade, a mladi su još lošiji od njih i svaka nova generacija je sve gora”. On, kako kaže, obezbeđuje posao za 25 vozača, čiji je prosek starosti oko 50 godina, a među njima i penzionera pa je najstarijem od njih 67.

Za generalnu sekretarku „Međunarodnog transporta” Tatjanu Ivanović jedan od najvećih uzroka za nedostatak vozača je svakako i činjenica da Vojska više ne proizvodi vozački kadar, a s druge strane, postoje poprilično visoki troškovi polaganja vozačakog ispita, pa mnogi nemaju para da plate obuku i vožnju. Uz to, kako navodi, ni starosna struktura vozača nije ohrabrujuća jer mladi baš i nemaju preteran interes niti sredstva da budu vozači.

Udruženje profesionalnih vozača Srbije „Sloga” tvrdi da profesionalni vozači odlaze iz naše države zbog toga što su malo i nedovoljno plaćeni, što se njihov rad nedovoljno ceni, što gazde od njih traže da voze „zabilaznim putevima” da bi izbegli plaćanje putarine, da rade bez predaha, odnosno da im je ukinut vikend-odmor i da su trenutno prijavljeni na minimalac „kao čistačice” pa im tim ne pripadaju ni domaće ni strane dnevnice.
Da ima istine u tome da profesionalni vozači iz Srbije odlaze da rade u mnoge evropske države pokazuje i podatak da oni, recimo u Subotici, za svoj rad imaju platu 500 evra, dok u nekim gradovima na jugu Srbije dobiju oko 200, dok u evropskim zemljama mogu zaraditi nekoliko puta više: plate profesionalnih vozača u evropskim država u proseku su oko 2.000 evra.

Učenici i profesionalci

U Srbiji se trenutno za vozače školuje manje od 3.000 učenika, koji nisu prošli bilo kakav test o tome da li su sposobni da zadovolje zahteve te profesije. Doškolovanje vozača košta od 1.500 do 2.000 evra, i to je trošak koji većina mladih vozača, pa čak i starih, sebi ne može da priušti pa veliki deo njih, iako se školuje za vozače, nikada to ne postane.

Izvor: Dnevnik

Starost vozila utječe na česte saobraćajne nesreće na bh. cestama (BIH)

Prema podacima Instituta za privredni inžinjering, prosječna starost putničkih vozila u BiH je 17 godina, a uprkos tome što svakodnevno svjedočimo velikom broju saobraćajnih nesreća sa velikim materijalnim štetama i stravičnim posljedicama po ljudske živote, starost vozila koja u njima učestvuju je nepoznata.
Analize starosti putničkih motornih vozila se rade kvartalno, odnosno svaka tri mjeseca, u Federaciji BiH putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i stručne institucije za nadzor rada stanica tehničkih pregleda vozila IPI Institut za privredni inženjering Zenica, a prema analizama, prosječna starost vozila na bh. cestama iz godine u godinu se povećava.
Spoj tri glavna činioca u saobraćaju – loša cesta, nepažljivi vozači i loše održavana vozila u kombinaciji mogu dovesti do većih nesreća pa i onih sa smrtnim posljedicama. U razvijenim zemljama, gdje je prosječna starost vozila od 6 do 12 godina učešće vozila kao uzroka saobraćajne nezgode, samostalno ili u kombinaciji sa ova preostala dva faktora, kreće se od 15 do 30 posto, dok je prema zvaničnim izvještajima Instituta taj odnos u BiH 0,7 do 1,7 posto, a oni smatraju kako ove brojke ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.
Ukoliko je vozilo staro u prosjeku 17 godina, činjenica jeste da ono ne može učesniku u saobraćaju pružiti potpunu sigurnost.
Kako nam je kazao pomoćnik komandira Saobraćajne policije MUP-a Kantona Sarajevo Elvedin Muratspahić, 17 godina starosti je visok prosjek ne samo s tehničkog, već i sa svih drugih sigurnosnih aspekata.
Jedan od problema predstavljaju i izduvni gasovi, naročito kada se uzme u obzir da dolazi još jedna zima, a zagađenju zraka značajno doprinose i stari i neispravni automobili.
Bez obzira na starost i ispravnost motornih vozila, vozač je taj koji snosi najveću odgovornost, kako kod brzine, tako i kod svih ostalih radnji koje obavlja prilikom upravljanja vozilom i učestvovanja u saobraćaju, smatra Muratspahić.
“Vozač treba biti svjestan svoga automobila. On mora biti svjestan činjenice koliko je njegovo vozilo staro i koliko je ispravno te bi se na cesti trebao ponašati u skladu s tim”, kazao je Muratspahić.
Prilikom učestvovanja u saobraćajnim nesrećama, najveću krivicu i odgovornost svakako snosi vozač koji se najvjerovatnije nije pripremio i prilagodio vožnju uslovima na cesti te nije prilagodio brzinu, a kada se još uzme u obzir i velika starost vozila, odnosno loša ispravnost upravljača i uređaja za zaustavljanje, katastrofa je neizbježna.
“Zaustavni put i ostali sklopovi nisu u najboljem stanju kod većine starih vozila i nikad se ne zna kada nešto može otkazati i dovesti do katastrofalnih posljedica. Stari sistemi zaštite na automobilima jednostavno ne odgovaraju uslovima na našim cestama“, dodao je.
Muratspahić smatra kako bi vlasnici automobila starijih od 10 godina trebali zakonom biti obavezani na plaćanje dodatnih taksi i češće vršenje tehničkih pregleda. Dodatnim taksama bi se destimulisala kupovina starijih vozila te podstakla kupovina novijih.
“Situacija bi bila mnogo bolja kada bi na našim cestama bilo manje zastarjelih vozila. Socijalna i ekonomska situacija su takve da mnogi nisu u stanju dati više novca za novije vozilo, ali moraju imati u vidu kako se u tom istom automobilu vozi njihova porodica te kako bi, u slučaju otkazivanja bilo kojeg sistema, upravo oni bili najugroženiji”, dodaje on.
Muratspahić zaključuje kako za one koji ne vode računa o ispravnosti motornog vozila nema opravdanja te kakoautomobil danas svakako nije luksuz već prijeka potreba, naročito ljudima sa porodicom.
Neispravne kočnice, neispravni upravljači, loše gume, ljudski faktor… sve to doprinosi nesigurnosti učesnika u saobraćaju, saobraćajnim nesrećama, materijalnim štetama i onom najgorem od svega – pogibiji nevinih ljudi

Više bh. prijevoznika od broja dozvola u međunarodnom prijevozu tereta (BIH)

Bosanskohercegovački prijevoznici za obavljanje međunarodnog i međuentitetskog prijevoza putnika uglavnom posjeduju potrebne dozvole, dok za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta taj broj nije zadovoljavajući, jer Bosna i Hercegovina, kao članica ITF-a (Međunarodnog transportnog foruma), nema na raspolaganju dovoljan broj dozvola u odnosu na broj prijevoznika u međunarodnom saobraćaju- kazao je Feni glavni inspektor u Inspektoratu Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Adis Šehić.
Istakao je da “kada je riječ o poštivanju propisanog radnog vremena, odnosno upravljanja vozilom, inspektori Ministarstva u postupcima inspekcijskog nadzora obavljaju redovne kontrole”.
“Inspektorat  se koristi opremom za kontrolu digitalnih i analognih tahografa, kao i čitačem kartica za digitalne tahografe, čime je inspektorima Ministarstva omogućena provedba potpune kontrole nad primjenom Zakona o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u cestovnom prijevozu”, napomenuo je Šehić.
Naglasio je da se “najčešće greške koje prave vozači ogledaju u nepoštivanju redovnih dnevnih i sedmičnih odmora”.
“U osam mjeseci sačinjeno je 315 zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu na  mjestu činjenja prekršaja, izrečeno je  20 upravnih mjera upozorenja u skladu sa članom 36. Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, koje se odnose i na strane prijevoznike te su izdata 263 prekršajna naloga, od čega je naplaćeno 96,68 posto”, kazao je Šehić.
Dodao je da je “u proceduri izmjena i dopuna Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, u kojoj je posebno obuhvaćen problem nelegalnog prijevoza putnika”.
“Inspektorat će po stupanju na snagu tog zakona, imati mogućnost boljeg prekršajnog i upravnog sankcionisanja prekršioca, što će rezultirati povećanjem prijevoza putnika legalnih prijevoznika”, rekao je.
Inspektori Inspektorata Ministarstva komunikacija i transporta BiH, iz svojih ovlaštenja, koja proizilaze prvenstveno iz Zakona o upravi, nakon toga iz Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu te Zakona o radnom vremenu i obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u cestovnom prijevozu, obavljaju inspekcijski nadzor na terenu, a u skladu s godišnjim planom ovog inspektorata.
U postupku nadzora, prema stranim i domaćim prijevoznicima se primjenjuju preventivne i represivne mjere. Preventivne se ogledaju u izricanju upravnih mjera (upozorenja/opomena), dok se represivne mjere provode kroz izdavanje prekršajnih naloga, pojasnio je Šehić.
Što se tiče potrebnih dozvola, one se mogu podijeliti na dva dijela, i to: dozvole za obavljanje međunarodnog i međuentitetskog prijevoza putnika (dozvole za obavljanje međunarodnog linijskog saobraćaja, dozvole za obavljanje međuentitetskog linijskog saobraćaja i dozvole za obavljanje međunarodnog vanlinijskog saobraćaja u skladu s INTERBUS ugovorom (Ugovor o međunarodnom  povremenom prijevozu putnika običnim i putničkim autobusima), te dozvole za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta (bilateralne dozvole za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta) i CEMT dozvole za obavljanje međunarodnog prijevoza tereta (Konferencija evropskih ministara transporta, koja određuje kvotu i uvjete korištenja CEMT dozvola).

Transportni kongres 2016 – 3 i 4. novembar (SRB)

Transportni kongres 2016 održaće se 3. i 4. novembra 2016. godine u Hotelu Mona na Zlatiboru u organizaciji Asocijacije rukovodilaca transporta i logistike TRANSPORTLOG. Izvršni organizator je Intico d.o.o.
Kongres je namenjen svim zainteresovanim kompanijama i stručnjacima iz regiona koji se svakodnevno susreću sa izazovima u transportu i logistici, vlasnicima i poslovodstvu transportnih i logističkih kompanija, vlasnicima i poslovodstvu kompanija iz svih sektora privrede koje koriste transportne i logističke usluge, rukovodiocima transporta, rukovodiocima logistike, rukovodiocima voznih parkova, rukovodiocima prodaje, rukovodiocima nabavke, predstavnicima distributera vozila, pogonskog goriva, rezervnih delova, pneumatika, maziva, rukovodiocima servisa za održavanje vozila, rukovodiocima kompanija za zbrinjavanje i tretman otpada, predstavnicima osiguravajućih društava i drugih finansijskih institucija, predstavnicima državnih institucija i lokalnih uprava, predstavnicima strukovnih udruženja, predstavnicima obrazovnih institucija i drugim učesnicima na tržištu transporta i logistike.
Teme Kongresa su:
1. Transportna i logistička rešenja u poslovnim sistemima
2. Dobre distributivne prakse u farmaceutskom sektoru
3. Transport i logistika u naftnom sektoru
4. Informacione tehnologije u transportu i logistici
5. Distribucija robe
6. Saradnja korisnika transportne i logističke usluge sa transportnim i logističkim kompanijama
7. Troškovi u transportu i logistici
8. Transportni i logistički procesi u poslovnim sistemima
9. Rešavanje postojećih problema u transportu i logistici.
Ciljevi Kongresa su:
• okupljanje kompanija koje pružaju i kompanija koje koriste transportne i logističke usluge (kompanije iz svih sektora privrede)
• informisanje o aktuelnim problemima i mogućim pristupima za njihovo rešavanje
• direktna razmena iskustava
• upoznavanje sa aktuelnim proizvodima i uslugama u transportu i logistici.
Kotizacija za učešće na Kongresu obuhvata pravo učestvovanja, radni materijal, potvrdu o učešću, posluženje u toku pauza i svečanu večeru (četvrtak, 3. novembar 20.30h).
Za učesnike iz Srbije kotizacija iznosi 14.900 din + PDV po učesniku. Za učesnike iz inostranstva kotizacija iznosi 130€ po učesniku.
U iznos kotizacije nije uračunata cena smeštaja.
Informacije i prijave:
Jelena Trifunović
tel: +381 11 4065 536
mob: +381 60 30 60 317
email: j.trifunovic@transportlog.org.rs